Aktualnosti

Znanstveni simpozij “Gjuro Szabo u hrvatskoj kulturi”

gjuro-szabo-u-hrvatskoj-kulturi-zbornik-radova-sa-znanstvenog-simpozija

Ovo je prvi znanstveni simpozij organiziran i održan u Novskoj u njenoj povijesti a povod organiziranja bila je 135. godišnjica rođenja Gjura Szaba davnašnjeg stanovnika Novske.

Gjuro Szabo (Novska, 3. II. 1875 – Zagreb, 2. V. 1943) , gimnazijski profesor, povjesnik, muzeolog, konzervator, bio je tajnik Zemaljskog povjerenstva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj, navlastito u Slavoniji, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu te od 1928. ravnatelj Muzeja grada Zagreba.

Njegova važnija djela su: Srednjovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji (1920), Stari Zagreb (1941), Kroz Hrvatsko Zagorje (1939), Umjetnost u našim ladanjskim crkvama (1930), Prilozi za građevnu povijest zagrebačke katedrale (1929), Iz starih dana Zagreba I (1929), II (1930) i III (1933) itd. Ktome, napisao je više od dvjesto (znanstvenih) radova iz područja povijesti umjetnosti, konzervatorstva, muzeologije, nacionalne povijesti i toponomastike.

gjuro-szabo-u-hrvatskoj-kulturi-zbornik-radova-sa-znanstvenog-simpozija

Bio je suvremenikom mnogih važnih ličnosti u hrvatskoj kulturi (na primjer, Emilija Laszowskog, Vjekoslava Klaića, Antuna Gustava Matoša, Ivane Brlić Mažuranić, Marije Jurić Zagorke, biskupâ Josipa Jurja Strossmayera i Vicka Palunka, jezikoslovaca Vladimira Mažuranića, Petra Skoka, Milivoja Sironića, Otona Gorskog, Nike Majnarića i Stjepana Senca) u doba kada se je ona snažno i ubrzano oblikovala te je dosezala same vrhove nacionalnih kultura zapadnoeuropskog kruga.

U interakciji s njima i drugima i Szabo je doprinosio njenoj izgradnji, širenju i promicanju. Novljansko akademsko društvo osjećalo je potrebu i dužnost rasvijetliti ulogu Gjura Szaba u hrvatskoj kulturi te znanstvenim pristupom kao i postupkom smjestiti ga na ono mjesto u toj našoj kulturi koje njemu i pripada.

Radove za ovaj znanstveni simpozij napisalo je i predstavilo 15 eminentnih stručnjaka i znanstvenika iz redova povjesničara, muzealaca, konzervatora, etnologa, jezikoslovaca kao i drugih graničnih znanstvenih područja.
Simpozij je organiziran pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Vlade Republike Hrvatske, pokrovitelj je HAZU – Razred za društvene znanosti a suorganizatori su bili Akademija odgojnih znansosti Hrvatske, Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba.

Urednik Zbornika bio je dr. sc. Jozo Marević a grafičko-likovni urednik i urednik računalne obrade teksta bio je mr. sc. Ivan Medarac. Zbornik je u 500 primjeraka tiskala Željeznička tiskara iz Zagreba.

Zbornik su na 2. redovitoj godišnjoj skupštini Novljanskog akademskog društva 11. prosinca 2010. godine u gradskoj vijećnici Grada Novske predstavili javnosti akademik Franjo Šanjek i dr. sc. Franko Mirošević, koji su tom prigodom među ostalim naglasili: Dr. sc. Franko Mirošević: „U zborniku sudjeluje 15 znanstvenika različitih profila a svi imaju nešto zajedničko- govore o jednom čovjeku koji je bio istaknuti povjesničar. U zborniku se zaokružuje slika o Gjuri Szabu, prati sve hrvatske regije o kojima je Szabo pisao. Szabo je udario temelj hrvatskoj kulturnoj povijesti i dao je važan doprinos utemaljanju više raznih kulturnih institucija u Hrvatskoj (muzeji,novine)“

Akademik Franjo Šanjek, profesor na Bogoslovnom fakultetu: „15 priloga pokazuje svu raznolikost Szabova djelovanja. Rođen je 3.2.1875. u Novskoj,sin je krajiškog kapetana rodom iz Osijeka. Szabo je daleko nešto više u hrvatskoj kulturi nego što mi obični ljudi znamo. Malo je pisao o novskoj ali ju često spominje. Bio je kontraverzna ličnost, pa se stoga nije ni pisalo o njemu dovoljno. Spada u red osoba koje valja slijediti. Bio je čvrsta ličnost, nije se povijao“