Jedan od razloga osnivanja i rada Novljanskog akademskog društva (NAD-a) je iniciranje projekata u kojima se može iskoristiti znanje i iskustvo članova Društva i društva kao cjeline, a za dobrobit građana te gospodarskih i drugih subjekata Novske, te općina Jasenovac i Lipovljani.

NAD je u svom dosadašnjem djelovanju ocijenio da je gospodarska problematika grada Novske najznačajnija društvena tema. Stoga je predlagao i svojim programom rada utvrdio potrebite priprave i održavanje znanstveno-stručnog skupa o gospodarskom stanju kao i mogućnostima i potrebama gospodarskog razvoja grada Novske.
GOPSPODARSKI FORUM zamišljen je kao znanstveno-stručno savjetovanje o tematici poljodjelstva, iskorištenja šumskog blaga i gospodarskih mogućnosti Novske, polazeći od njezinih prirodnih i društvenih pogodnosti.
Novska raspolaže s tri društveno izuzetno značajna, prirodna bogatstva: poljodjelsko zemljište (s povoljnom klimom za tu djelatnost), vode i šume. Ona su vjekovima bila osnova novljanske gospodarske djelatnosti i vjekovima će to u budućnosti biti.

Zato je Gospodarski forum usredotočen upravo na ta područja pri čemu su postavljeni sljedeći ciljevi:

• pripremiti, obraditi i raspraviti gospodarske teme iz područja koja su bliska sadašnjim gospodarskim djelatnostima grada Novske, na način da se ukaže na postojeće stanje, gospodarske i društvene mogućnosti, sadašnje i moguće buduće probleme, te razmotriti nužne i poželjne strateške razvojne ciljeve, kao i mjere i uvjete za gospodarski prihvatljiva razvojna rješenja,
• pomoći gospodarskim subjetima, poduzetnicima i tijelima lokalne samouprave u utvrđivanju strategije gospodarskog razvitka, te uvjeta i okolnosti njezinog ostvarenja,
• pomoći u usmjeravnju i odabiru poslovnih ciljeva i projekata,
• pomoći u poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva,
• podsticati nezaposlene i latentno zaposlene na vlastite poduzetničke pothvate,
• podsticati stvaranje strategije razumnog iskorištenja prirodnog bogatstva za dobrobit i blagostanje građana Novske,
• razmotriti i predložiti potrebne mjere i uvjete, koje bi omogućile poželjan gospodarski razvitak Novske.

Ovaj znanstveno-stručni skup namijenjen je svim gospodarskim tijelima i subjektima, a u prvom redu svim gospodarstvenicima, poduzetnicima, dužnosnicima u tijelima lokalne zajednice i županije, kao i svim građanima koji se žele (te mogu i trebaju) uključiti u gopodarski život. On će biti od koristi i nezaposlenima, te srednjoškolcima i studentima.

U tjednu Lukova, dana 17.listopada 2014. održano je znanstveno-stručno savjetovanje o poljodjelstvu i iskorištvanju šuma na području Grada Novske pod nazivom GOSPODARSKI FORUM. Gospodarski forum je organiziralo Novljansko akademsko društvo i Grad Novska, pod pokroviteljstvom Grada Novske, a otvorio ga je gradonačelnik Grada Novske mr.sc. Vlado Klasan.

Zbog brojnih priredaba i drugih događanja u to vrijeme, ovo znanstveno-stručno savjetovanje je ostalo u sjeni, premda je ono za Grad Novsku, a pogotovo za njegovo gospodarstvo, od ogromnog značenja.

Za Forum je priređeno i na njemu izloženo 16 referata, napisanih od eminentnih znanstvenika i stručnjaka iz područja poljodjelstva, šumarstva, ruralnog razvoja, iskorištenja bioenergetskih mogućnosti i korištenja europskih fondova. Svi radovi usmjereni su na novljanske okolnosti i mogućnosti. Pripremani su i obrađeni na način da prikažu novljanske mogućnosti te suvremena dostignuća i rješenja za racionalno korištenje tih mogućnosti u budućnosti.

Teško je i nezhvalno, a opet prijeko potrebno, u nekoliko rečenica prikazati bitne značajke sadržaja pojedinih referata. Ovaj prikaz ima za cilj kratko, čisto informativno, upoznavanje s referatima.

Akademik prof. dr. sc. Ivo Miljković u svoja dva referata izlaže mogućnosti uzgoja najnovijih (svjetski priznatih i provjerenih) sorti jabuka (20) i šljiva (27). Dosta detaljno su prikazane prednosti i nedostatci svake od nabrojenih sorti.
Prof. dr. sc. Ivo Grgić u jednom referatu iznosi neka mišljenja o poljodjelstvu, kako ona općevažeća tako i ona koja su općeprihvaćena ali upitna. U drugom referatu zaključuje da nisu iskorištene novljanske poljodjelske mogućnosti te da valja sve ljudske i društvene potencijale usmjeriti na osmišljvanje prepoznatljivih projekata koji bi se finacirali sredstvima europskih fondova, kao i na stvaranje snažnih gospodarskih subjekata.

Mr. sc. Tatjana Međimurec daje dosta detaljan i cjelovit prikaz novljanskog ratarstva i predlaže uvođenje jednogodišnjih i višegodišnjih mahunarki radi proširenja plodoreda i očuvanja i popravka plodnosti i strukture tla te podizanja sadržaja humusa na oraničnim površinama, kao i na usmjerenje dijela poljodjelstva prema ekološkoj proizvodnji.

Dr. sc. Ljiljana Skočić ističe da vinogradarstvo i vinarstvo Grada Novske ne prati razvojna kretanja u obližnjoj Moslavini i Daruvarštini, iako za to postoje prirodne mogućnosti (klima, sastav i naboranost tla). U traženju razvojnih rješenja za obiteljska domaćinstva, ovo područje može biti vrlo zanimljivo, uz društvenu i znanstveno-stručnu potporu.

Ivan Marohnić, dipl. ing. ukazuje na skromno stanje novljanskog stočarstva, a naročito nekada istaknutog svinjogojstva i govedarstva. Mokro polje, nekadašnja okosnica uzgoja, danas je gotovo izvan te svoje gospodarske i povjesne funkcije. Zaokret u području stočarstva nužno nameće društveno prihvatljivo (s obzirom na poljodjelska domaćinstva) i svrsishodno (s obzirom na gospodarsku raznovrsnost) rješenje sveukupnog korištenja Mokrog polja.

Dr. sc. Hari Hadelan iznosi u svom referatu mogućnosti povećanja dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava korištenjem dopunskih aktivnosti komplementarnih primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao što je to prerada primarnih poljodjelskih proizvoda i seoski turizam.

Prof. dr. sc. Nikola Kezić ističe u referatu da je novljansko pčelarstvo iznadprosječno razvijeno u razmjerima RH, da je osuvremenjeno u pogledu ekonomičnosti, iako je izgubilo jednu od vrlo dragocjenih paša (metvicu!). U daljnjem razvoju preporuča se riješiti zamjetljiva „uska grla“.

Prof. dr. sc. Mato Bartoluci u referatu ocjenjuje da je novljanski turizama tek u počecima svoga razvoja iako neke turističke aktivnosti imaju dugu tradiciju. To se prvenstveno odnosi na gradski turizam koji je vezan uz prvi hotel Knopp iz polovice 19. stoljeća. U radu su utvrđene strateške odrednice i pravci razvoja različitih vrsta i oblika turizma na ovom području.

Marinko Stojić, dipl. ing, u svom referatu daje prikaz šumske i drvne osnove Novske i drugih područja koja spadaju u Upravu šuma Nova Gradiška, te iskorištenja te osnove – po vrstama drveta i količini. Prema prikazu, lokalnoj drvnoj industrija isporučuje se 68% šumskih proizvoda s područja Novske, Lipovljana i Jasenovca.

Prof. dr. sc. Željko Zečić daje prikaz novih šumarskih proizvoda s njihovim energetskim vrijednostima i načinu njihove iskoristivosti, te energetske i sveukupne društvene korisnosti. Novi način korištenja drvne i bio-mase biomase veliki je doprinos zaštiti okoliša, ali i općem gospodarskom razvitku, stoji u referatu.

Mr. sc. Ivan Medarac u svom referatu ukazuje na to da će uskoro u Novskoj manjkati ogrjevnog drveta, da je postojeći veliki preradbeni pogon (peleta) usmjeren na proizvode niže vrijednosti i društveni gubitak, te da se ne iskorištavaju ogromni raspoloživi bioenergenti – koji bi mogli biti osnova za više bioplinskih postrojenja koja bi mogla energetski i gospodarski preporoditi Grad Novsku i osigurati joj najjeftiniju opskrbu toplinom a poljoprivrednicima, kroz višegodišnje garantirane cijene otkupa zelene silaže, omogućiti gospodarski rast i razvoj.

Dr. sc. Marijan Andrašec u svom referatu iznosi primjer agroindustrijskog parka koji je potpora i stožer sveukupnog razvoja sela.

Ružica Gelo, dipl. ing. u svom referatu daje prikaz europskih fondova za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva s posebnim obzirom na poljodjelstvo i prehrambenu industriju.

Dr. sc. Zvonimir Medvedović u svom referatu obrađuje početak poduzetništva, od početnog impulsa, upoznavanja s obilježjima i značajkama poduzetništva, pa do postupka izbora ideje i razrade ideje u poduzetnički program – s kratkim primjerom.