Povodom 140. godišnjice smrti (2017. godine obilježena je 200. obljetnica rođenja) Luke Ilića Oriovčanina
Novljansko akademsko društvo, grad Novska i Pododbor Matice hrvatske u Novskoj pod pokroviteljstvom HAZU-a i supokroviteljstvom Matice hrvatske pripremili su znanstveni simpozij KULTUROLOŠKI, SOCIOLOŠKI, POLITIČKI I RELIGIJSKI UČINCI DJELOVANJA LUKE ILIĆA ORIOVČANINA NA NOVSKU I ZAPADNU SLAVONIJU u Novskoj, 15. listopada 2018. godine.
Na simpoziju je sudjelovalo 15 izlagatelja sa svojim stručnim radovima a događaj je popratio bogati program. Simpozij je bio svečanost proklamiranja povijesne istine o jednom od onih velikana kulture i znanosti, o kojima se malo zna a koji su dosadašnjim i budućim pokoljenjima ostavili u amanet golemo narodno, navlastito zavičajno blago. Skupu su nazočili novinari, kulturni radnici, znanstvenici, predstavnici Crkve, političari te građani grada Novske i njenog područja. Stručna predavanja pratile su recitacije pjesama hrvatskih pjesnika i književnika posvećene Luki Iliću kao i nastup dvaju zborova.
Književni rad Luke Ilića Oriovčanina predstavljaju lirske pjesme ispjevane u mladosti, a koje su većim dijelom zabilježene u Iićevom Dnevniku, dok je jedan dio objavljen u Danici, Kolu i Ilićevim Slavonskim varoškim pjesmama koje su u četiri sveska tiskane u Zagrebu od 1844. do 1847. godine. Za vrijeme Ilićeva župnikovanja u Novskoj, 1874. godine izlazi njegovo najuspješnije djelo Lovorike. Puni naziv knjige je Lovorike Gradiškoga narodnoga graničarskog puka br. 8, a tiskana je u Zagrebu. Knjiga je doživjela još dva izdanja: Zagreb, 1912. i Nova Gradiška, 1990. Knjiga ima dva dijela: 1. povijest Vojne krajine, posebno gradiške pukovnije, 2. skupljene narodne pjesme o graničarima i njihovim junačkim djelima.
Svećenik Luka Ilić Oriovčanin pripadao je krugu napredne hrvatske inteligencije koja se okupljala oko Ljudevita Gaja, te kulturno i politički djelovala pod imenom iliraca. Uz svoju svećeničku službu bavio se poslom etnologa, arheologa, numizmatičara, povjesničara, sam pisao pjesme… Njegov život i rad trebaju nam opet posvijestiti spoznaju da je povijest velika učiteljica života, a da su znanje i kultura temelj svakom napretku. Upoznavajući sebe i svoju povijest, čovjek prestaje biti prazan, počinje nekom pripadati, postaje svjestan svoje snage i moći, postaje čvrst i dosljedan.
